Digitalna ekonomija kao savremeni oblik ekonomije baziran na primjeni digitalnih tehnologija u poslovnim aktivnostima predstavlja priliku za ekonomski rast i jačanje konkurentnosti privrede u uslovima globalizacije i integracionih procesa. Osim privrednih aktivnosti, digitalne tehnologije uticale su na krupne promjene u svim aspektima ljudskog života, značajno mijenjajući, kako lične aktivnosti, tako i oblasti javne uprave, zdravstva, obrazovanja, medije i sl.
Misija DIEC konferencije je da stimuliše diskusije o idejama i modelima za razvoj informacijske sigurnosti, visoke tehnologije i intelektualnog vlasništva, pametnih okruženja, tehnologija u nastajanju i multimedijskih komunikacija. Pozdravljamo inovativne teorijske i praktične doprinose, a posebno pozdravljamo multidisciplinarne radove koji uključuju različite naučne oblasti.
Zbornici DIEC konferencije su indeksirani u:
DIEC 2022
Peta međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji „DIEC 2022“ u organizaciji Internacionalne poslovno – informacione akademije (IPI Akademija) Tuzla, održana je 26. avgusta 2022. godine u prostorijama IPI Akademije.
„Vidimo značaj digitalizacije posebno u kovidovskom periodu je imao ogroman doprinos, koji su i autori pokazali kroz dijelove primjene različitih tehnologija, počevši od opće tehnologije kako u zdravstvu tako i u samim dijelovima kripto valuta i korištenja u svakodnevnom životu“, ističe predsjednik Programskog odbora konferencije prof. dr. Dino Arnaut.
Konferencija je okupila eminentne naučnike, stručnjake i studente osnovnih, master i doktorskih studija, kao i sve ostale zainteresovane za oblast digitalne ekonomije. Na konferenciji je prihvaćeno ukupno 15 radova od autora i koautora koji dolaze iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine koji su objavljeni u Zborniku.
Sa održane konferencije su proizašli zaključci koji predstavljaju naučnu i stručnu argumentaciju koji pomažu i daju smjernice izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH u kontekstu provođenja procesa digitalne transformacije. U nastavku navodimo rezime zaključaka konferencije koji su proizašli iz radova koji su objavljeni u Zborniku konferencije:
- Postoje različita i kontroverzna mišljenja o budućnosti kriptovaluta, a posebno Bitcoina. Dok su oni koji imaju libertarijanski pogled na život optimistični i pozdravljaju sistem kriptovaluta, drugi autori, ekonomisti i naučnici nisu oduševljeni upotrebom kriptovaluta u sistemu plaćanja i finansijskih transakcija.
- Za praćenje zdravstvenog statusa pacijenata mogu se koristiti različite aplikacije crowdsensinga, kao što je praćenje otkucaja srca, krvnog pritiska, stresa, itd. Koristeći blockchain aplikaciju, pacijenti mogu komunicirati sa svojim doktorima putem online razgovora i distribuirati svoje izvještaje o ličnim zdravstvenim podacima. Ovakvi sistemi mogu poslužiti kao dobra osnova za usvajanje blockchaina za zdravstvo u različitim zemljama.
- Pametni turizam se brzo pokazuje da je više od obične fensi riječi u turističkoj industriji. Riječ je o konceptu koji naglašava već nezamjenjivu ulogu naprednih tehnologija u turizmu, ali i naglašava važnost podataka i pametnog upravljanja destinacijom. Teorijska konstrukcija daje opće smjernice kako pristupiti implementaciji konkretnog aparata i tačne metrike za mjerenje razvoja pametnog turizma što predstavlja mali korak ka izgradnji operativnog okvira koji bi se mogao koristiti u stvarnim životnim scenarijima.
- Pametni gradovi kontinuirano dobijaju na značaju i iako se istraživanje pametnog grada provodi već duže vrijeme, procjenjuje se da smo još uvijek na samom početku razvoja pametnog grada. Samo jedan aspekt pametnih gradova je siguran grad, koji uključuje sve što se tiče sigurnosti. Analiza predviđanja alarma koji se javljaju zbog vanrednih događaja upotrebom klasifikacionog algoritma J48 nam može pomoći da bolje razumijemo šta se dešava u vezi sa otkrivanjem alarma, što pomaže da se poveća svijest o situaciji u kontrolnim sobama pametnih gradova.
- Digitalna transformacija nudi pametnim gradovima i općinama mogućnosti da krenu ka održivosti i promoviše rješenja zasnovana na potrebama resursa za rješavanje ključnih izazova urbanog razvoja. Važno naglasiti četiri smjernice koje osiguravaju da se digitalna transformacija shvati kao tranzicija gradova u pametne gradove: digitalna transformacija zahtijeva ciljeve, strategije i strukture; digitalna transformacija zahtijeva transparentnost, učešće i ko-kreaciju; digitalna transformacija zahtijeva infrastrukturu, podatke i usluge; digitalna transformacija zahtijeva resurse, vještine i saradnju.
- Digitalna transformacija je zahvatila sve zemlje svijeta, promijenila navike ljudi, način poslovanja, povećala dostupnost proizvoda i usluga, kao i efikasnost korištenja oskudnih resursa. Tehnologija nam može pomoći da riješimo svjetske probleme, može povezati vlade s njihovim građanima i omogućiti pristup novim oblicima obrazovanja i zdravstvenih usluga. Iako je prošlo vrlo kratko vrijeme od uvođenja digitalnih rješenja u pravosudne institucije, možemo vidjeti prve korake i rezultate digitalizacije u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. S druge strane. računovođe i dalje imaju otpor, pa digitalizacija računovodstva je proces koji treba kontrolisati i bez čije upotrebe bi bilo nezamislivo poslovanje u budućnosti. Postoje pozitivni i negativni efekti digitalizacije poslovanja, ali poslovni procesi koji uključuju računovodstvene poslove treba osmisliti, optimizirati i pojednostaviti u svrhu uštede vremena koristeći savremenu tehnologiju.
- Digitalne tehnologije su sastavni dio svih dijelova društva i svih sfera života, a posebno obrazovanja. Obrazovni proces je lider u korištenju novih tehnologija i takav trend treba nastaviti jer korisnici žele da koriste, dobro prihvataju i veoma su zadovoljni svim oblicima tehnologije koja ubrzava administrativne procedure i promoviše transparentnost procesa prijema, eliminišući ljudski faktor i namjerne ili nenamjerne greške. Dijagnostički informacioni sistemi u zdravstvenim ustanovama pružaju ogromne mogućnosti za smanjenje kliničkih grešaka kao što su greške u liječenju i dijagnostičke greške i podržavaju zdravstvene radnike nudeći ažurne informacije o pacijentima. Upotreba ovakvih sistema je nužna jer poboljšava radni tok i efikasnost njege, čime će povećati ukupni kvalitet zdravstvene zaštite.
- Novo normalno kao posljedica pandemije Covid-19 istaklo je digitalnu transformaciju, uz energetsku tranziciju, kao ključne smjerove promjena u budućnosti. Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje za razvijenijim posttranzicijskim zemljama i potreban je jači pritisak da se uhvati korak sa digitalnim tehnološkim trendovima. Povećana digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini mogla bi povećati njen rast i razvoj, a time i ekonomsku saradnju sa drugim zemljama u regionu.
Šesta međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji DIEC 2023 će se održati u avgustu 2023. godine u Tuzli.
DIEC 2020
Treća međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji “DIEC 2020” u organizaciji Internacionalne poslovno – informacione akademije održana je 18. decembra 2020. godine.
“Odlučili smo se na organizaciju konferencije digitalnim putem, odnosno preko platformi koje su u svakodnevnoj upotrebi. IPI akademija je mnogo prije pandemije koronavirusa imala razvijen sistem učenja na daljinu te ćemo svoja iskustva implementirati i kroz realizaciju prestižne naučne konferencije o digitalnoj ekonomiji. Ostaje nada da će koronavirus ostati iza nas, te da će se “DIEC 2021” održati u prostorijama IPI akademije”, ističe predsjednik Organizacionog odbora konferencije dr. sc. Damir Bećirović.
IPI akademija je sredinom 2020. godine, nakon provedenih recenzija, izdala Zbornik radova. Ukupno je objavljen 21 rad od autora iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Sa održane konferencije su proizašli sljedeći zaključci:
- Živimo u vremenu digitalne transformacije ekonomije i društva uopšte, a koja je doživjela novi zamah u doba pandemije Covid-19. Tehnološka digitalna rješenja su omogućila funkcionisanje ekonomije, obrazovanja, javnog sektora i drugih segmenata društva i u ovako složenim prilikama, postajući i dijelovima budućih rješenja koja će novo normalno učiniti standardnim i uobičajenim. To pokazuje da je potrebno učiniti još značajnije napore u bh. društvu kako bi se uključilo u savremene trendove.
- Razvoj softwarea nosi sa sobom i brojna etička pitanja. Profesionalizam u inžinjerstvu je tema o kojoj se danas sve jasnije govori pri čemu su uspostavljaju strukovni standardi ponašanja, s aposebnim naglaskom na etici. Potrebno je i kroz studijske programe govoriti o temi etike i profesionalizma u software inžinjerstvu.
- Blockchain tehnologija ima puno širu primjenu od uobičajenog pogleda kroz crypto valute. Model baziran na povezivanju pametnih ugovora, crypto valuta i junior berzi, može predstavljati šansu za finansiranje startup kompanija, pogotovo u zemljama kao BiH koje nemaju razvijeno tržište kapitala i općenito nedostatak investicionog potencijala i instituaciaj za finasiranje ovakvih poslovnih poduhvata.
- Razvoj digitalnih medija predstavlja nove moućnosti za prenošenje željenih sadržaja do ciljane publike. Počevši od kulture, preko obrazovanja do religije. Nove mediji uvijek potiskuju ranije načine prenošenja poruka i izazivaju puno rasprave, jer nedostatak regulacije stvara mogućnosti širenja i neželjenih sadržaja. Pred nama je veliki izazov regulisanja tih pitanja, ali tješi nas činjenica da su se slične rasprave vodile i u slučaju pojave radija i televizije kao novih medija.
- Pojavom Interneta način poslovanja i života se promijenio na do sada neviđen način. Uz sve prednosti to je neminovno dovelo i do negativnih posljedica, a kao posebna opasnost se pojavila ovisnost o Internetu koja se manifestira u svim uzrasnim kategorijama i na različite načine. S obzirom na jaku podložnost djece ovoj vrsti ovisnosti potrebno je u okviru škola, ali i kroz medije provoditi edukacijske kampanje koje će upozoravati na ovu opasnost.
DIEC 2019
Druga međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji DIEC 2019, u organizaciji Visoke škole «Internacionalna poslovna – informaciona akademija» (IPI Akademija) Tuzla, održana je u periodu od 25. do 26. aprila ove godine, u Tuzli. Misija ovogodišnje DIEC 2019 konferencije je da stimuliše diskusije o idejama i modelima za razvoj informacijske sigurnosti, visoke tehnologije i intelektualnog vlasništva, pametnih okruženja, tehnologija u nastajanju i multimedijskih komunikacija. Konferencija je okupila eminentne naučnike, stručnjake, studente osnovnih, master i doktorskih studija, kao i sve ostale zainteresovane za oblast digitalne ekonomije. Na konferenciji je prihvaćeno ukupno 26 radova od autora i koautora koji dolaze iz različitih zemalja. Programski odbor konferencije čine 21 doktora nauka. Organizacijski odbor predvodi dr. sc. Damir Bećirović, direktor IPI Akademije.
Tokom dvodnevnog programa konferencije, koja je održana u prostorijama IPI Akademije, studenti su imali priliku prisustvovati studentskoj sesiji, i poslušati predavanja „Minimalizam u produkt menadžmentu“ (Esmar Mešić, dip.ing.el.teh.) te „Razvoj karijere u 21. vijeku – u kontekstu inžinjerstva“ (prof. dr. Božidar Radenković). Također, autori prihvaćenih radova su prezentovali nove trendove u informaciono-komunikacionim tehnologijama, sa naglaskom na oblasti poput marketinga, obrazovanja, sigurnosti i IT menadžmenta.
Zaključci Konferencije proizašli su iz radova koji su objavljeni u Zborniku ovogodišnje konferencije. Zaključci predstavljaju naučnu i stručnu argumentaciju koja će pomoći izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH u kontekstu provođenja procesa digitalne transformacije. U nastavku navodimo rezime zaključaka konferencije:
- Digitalna transformacija društva, naročito privrede Bosne i Hercegovine, treba da bude prioritet donosilaca odluka, u funkciji ostvarivanja viših stopa ekonomskog rasta.
- Sa ciljem ostvarivanja pretpostavki za digitalnu transformaciju potrebno je raditi na zaštiti prava intelektualnog vlasništva, kao i reformama postojećih sistema sigurnosti.
- Upotreba digitalne tehnologije treba da unaprijedi usluge velikih javnih sistema poput zdravsta, a posebno u oblasti obrazovanja kroz primjenu informacijskih tehnologija u nastavi, ali i novih modela poput crowdsourcinga i sl.
- Trend ekonomije dijeljenja, sveprisutan u svijetu, treba da se integriše i u domaće/regionalne ekonomske okvire, što podrazumijeva izmjenu aktuelne zakonske legislative koja uglavnom koči ove tendencije.
- Marketing današnjice je direktno zavisan od nivoa upotrebe digitalne tehnologije, u skladu sa tim se savjetuje domaćim donosiocima odluka iz oblasti marketinga da što više primjenjuju ovu tehnologiju.
- Umjetna inteligencija nosi potencijal transformacije poslovne i bilo koje druge organizacije, te se preporučuje intenzivnija primjena iste.
- BitCoin i ostale kriptovalute se pokazuju otpornim na nestabilnost okruženja, što pretpostavlja da će se u budućnosti intenzivirati njihova upotreba.
Treća međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji DIEC 2020 će se održati u aprilu 2020. godine u Tuzli.
DIEC 2018
